U fokusu struke

Autor: Dr. sc. Ante Vuković, Stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Splitu
Pomorsko dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a uporabljuje se na način propisan zakonom. Nad pomorskim dobrom ne može se stjecati pravo vlasništva niti se mogu stjecati druga stvarna prava ni po kojoj osnovi. Pomorsko dobro kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku posebno štiti čl. 52. Ustava RH, dok važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN, br.158/03, 100/04, 141/06. i 38/09) na jednom mjestu uređuje njegovu vrlo složenu strukturu.

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur.
U “Izvješću o koncesijama u Republici Hrvatskoj” kojeg je Vlada RH usvojila 29. studenog 2012. neposredno prije donošenja novog Zakona o koncesijama, koji je stupio na snagu 28. prosinca 2012. (NN 143/2012.; Izvješće objavljeno na www.mfin.hr), dani su prikaz i analiza sustava koncesija u Republici Hrvatskoj s obzirom na primjenu Zakona o koncesijama iz 2008. godine (NN 125/2008.). U tom je Izvješću posebno istaknuta nužnost usklađivanja sektorskih – posebnih zakona sa krovnim Zakonom o koncesijama.

Autor: Dr.sc. Mirjana Kovačić, izv. prof.
Istraživanja pokazuju da turisti u odabiru destinacije odabiru obalu Hrvatske zbog uživanja u moru i suncu, gdje su plaže jedan od najvažnijih obalnih resursa i kao takve preduvjet uspješnog razvoja turizma. Danas su u Hrvatskoj plaže nedovoljno iskorišteni resurs, na što su ukazali i projekti “Jadranske morske zvijezde Kvarnera” (2013), i “1000 Hrvatskih plaža” (2014), istraživanje koje je u završnoj fazi.

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur.
Opće je poznato da su problemi vezani uz koncesioniranje kopnenog dijela pomorskog dobra mnogobrojni, što ima za posljedicu nezadovoljavajuće gospodarsko korištenje i uporabu njegovih potencijala, kako po opsegu i kvaliteti tako i gospodarskim učincima. Postoji veći broj uzroka za takvo stanje.

Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je provedena u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u siječnju i veljači 2014. godine. Rasprava je prvenstveno bila fokusirana na centralizaciju županijskih lučkih uprava, osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koncesije na zahtjev, kao i raspodjelu sredstava ostvarenih od gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Gospodarsko korištenje pomorskog dobra na osnovu podnesenog “zahtjeva za koncesije” trebao je postati koncesijski model koji će osigurati pravnu sigurnost gospodarskog funkcioniranja turističkog i industrijskog sektora. Očekivalo se da će predložena zakonska rješenja uvažavajući sve specifičnosti pomorskog dobra pokrenuti i osigurati pravni okvir održivog gospodarskog razvoja. Nažalost to se sa novim zakonskim Prijedlogom od 17.12. 2013. nije dogodilo.

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur.
Zakon o koncesijama (NN 143/12) kao krovni zakon kojim se uređuje koncesijski sustav u Republici Hrvatskoj i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09.), koji propisuje poseban pravni režim na pomorskom dobru, reguliraju založno pravo kao isključivo sredstvo osiguranja tražbina vjerovnika na koncesiji kao predmetu osiguranja.

Autor: Duško Dobrila, dipl.ing arh. – Načelnik službe za prostorno uređenje, JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Kao samostalna država Republika Hrvatska započela je ustrojavanje novoga sustava prostornog uređenja prvenstveno sa ciljem gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom Republike Hrvatske. Izgradnja sustava nije tekla bez poteškoća.

Autor: doc. dr. sc. Goran Vojković
Povijesni pregled Republika Hrvatska je sa zadnjim danima 2012. godine dobila novi, ili da se više neformalno izrazimo novi-novi Zakon o koncesijama. Da se podsjetimo – koncesije su se u našem pravu pojavile negdje krajem 80-tih godina prošlog stoljeća kroz savezni Zakon o stranim ulaganjima, a Hrvatska je svoj prvi Zakon o koncesijama donijela 1990. godine. Njega je slijedio istoimeni Zakon o koncesijama iz 1992. koji ovu važnu i složenu problematiku rješava u svega 10 članaka.

Autor: Dr.sc. Mirjana Kovačić
Uređene i hotelske plaže predmetom su pojačanog interesa kako javne uprave tako i lokalnog stanovništva ali i gospodarskih i drugih subjekata.
Hrvatska je prema ukupnoj dužini obala (otočnih i na kopnu) od 5835,3 km daleko ispred svih jadranskih država (74%), te ima razvedenu obalu (koeficijent 11,10 druga na svijetu) i veliki broj otoka (1.246), po čemu je, uz Grčku, prva na Mediteranu.