Donesen je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Iako Zakon u cjelini predstavlja pozitivan iskorak, pomorsko dobro je skoro uvedeno u nered bez presedana. Na sreću to se nije dogodilo.
Kada se steknu uvjeti i mogućnosti, Portal pomorsko dobro i Kundih savjetovanja u suradnji s 05vizija.net iz Pule organizirat će stručno savjetovanje u suradnji s eminentnim stručnjacima vezano uz otvorena pitanja i izazove koje nam donosi novi Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
Kako je sve počelo
Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu predstavljen je službeno 13. lipnja, 2019.god. od strane bivšeg ministra državne imovine Gorana Marića i ministra turizma Garia Cappellia.
Predloženi zakonski tekst prvenstveno je imao za cilj da utvrdi pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije građevinskog zemljišta kao i način razrješavanja imovinskopravnih odnosa na neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Donošenjem novog Zakona mislimo da su ti ciljevi u velikoj mjeri ostvareni. Međutim, predložene odredbe koje su uređivale pomorsko dobro prema našoj ocjeni bile su izrazito štetne i neprihvatljive. Postojala je ozbiljna opasnost da se institut pomorskog dobra uvuče u totalnu kakofoniju a koja je već danas prisutnu u zakonodavstvu pomorskog dobra i morskih luka. Portal pomorsko dobro ubrzo je reagirao i upozorio da smo kao struka apsolutno protiv da se u postupak davanja koncesija na pomorskom dobru involvira Ministarstvo i ministar državne imovine. Za takav Prijedlog nije postojalo niti stručno niti pravno uporište.
Predložili smo da davanje koncesija na pomorskom dobru i koncesijska nadležnost isključivo treba biti uređena posebnim zakonom o pomorskom dobru koji se mora uskladiti sa Zakonom o koncesijama. U suprotnom stvaramo ciljanu antinomiju pravnih propisa te naprosto mrvimo cjelovit institut pomorskog dobra.
Prvo čitanje Prijedloga zakona
Iste godine Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu P.Z.br. 805 upućen je u saborsku proceduru 28. studenog 2019. te je prošao prvo čitanje 16. i 17.01.2020. god. Nažalost, zakonski Prijedlog koji je prošao prvo čitanje predstavljao je još goru doduše u cijelosti modificiranu varijantu predloženih rješenja od 13. lipnja, 2019. Nije bilo jasno što se zapravo željelo postići te se činilo da se s pomorskim dobrom ponašamo kao da je poligon za igranje i nadmudrivanje od slučaja do slučaja.
Portal pomorsko dobro ponovno je pravovremeno, kritički i argumentirano reagirao na Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu u dijelu koji se odnosi na pomorsko dobro i predložio rješenja.
Upozorili smo nadležna tijela i širu stručnu javnost da danas u Republici Hrvatskoj vlada izrazita antinomija propisa o pomorskom dobru. Isto tako smo upozorili da bi donošenjem Prijedloga zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu institut pomorskog dobra izgubio i minimum vjerodostojnosti. U tom smislu naglasili smo da je davanje koncesije u kampovima od strane ministarstva uvjetovano nedopuštenom slobodnom procjenom i arbitriranjem koje urušava minimum pravne sigurnosti.
Konstatirali smo da bi predlagač zakonskog teksta o neprocijenjenom građevinskom zemljištu zasigurno napravio veliku uslugu pomorskom dobru i kampovima da jednostavno nije ništa predložio, nego da nas ovakvim rješenjima uvlači u još dublji nered.
Naša reakcija i kritika bila je prvenstveno usmjerena na čl. 23. zakonskog Prijedloga koji uređuje odnose na pomorskom dobru u kampovima, iako su ništa manje neprihvatljiva i nekonzistentna rješenja bila prisutna i u čl.12. koji je uređivao granice pomorskog dobra hotela i turističkih naselja.
Postavlja se pitanje zašto?
Prvenstveno zato što je Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu u prvom čitanju išao u smjeru (čl. 23.) da ako se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru, trgovačko društvo će nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za dodjelu koncesije na pomorskom dobru na zahtjev, a odluku o dodjeli koncesije donosi ministarstvo nadležno za pomorstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje pitanje koncesija i zakonom kojim se uređuje pitanje upravljanja pomorskim dobrom. Prvenstveno je bila sporna odredba da se koncesija na pomorskom dobru iz stavka 1. ovog članka ne može dodijeliti ako je pomorsko dobro javna plaža ili drugi dio pomorskog dobra koje koristi veći broj ljudi koji nisu korisnici usluga kampa.
Istovremeno ako se hotel, turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja (čl. 12.) nalazi na pomorskom dobru, trgovačko društvo obvezno je ishoditi rješenje o promjeni granice pomorskog dobra kojim će se granica pomorskog dobra iznimno u odnosu na članak 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama utvrditi po granici te građevine prema moru ili po rubnoj granici turističkog naselja prema moru.
U situaciji kada imamo neusklađen Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o koncesijama, nova zakonska rješenja uvukla bi nas kako smo već rekli u totalnu kakofoniju propisa koji uređuju prvenstveno koncesije i granice pomorskog dobra.
Zaključno
Naše promišljanje išlo je u smjeru da su parcijalne sektorske politike i rješenja neprihvatljiva i pogubna za pomorsko dobro. U konačnici takav pristup samo multiplicira problem i otvara prostor za nove sporove.
Samo specifična pitanja koja nisu uređena posebnim zakonom o pomorskom dobru i krovnim zakonom o koncesijama mogu se dodatno urediti pojedinim sektorskim propisima.
Predložili smo kada se radi o pitanjima pomorskog dobra, a koja su vezena uz Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu da se takva pitanja trebaju urediti zakonskim propisima koji uređuju pomorsko dobro.
Na sreću takvo rješenje je na koncu bilo prihvaćeno.
Drugo čitanje Prijedloga zakona
Drugo čitanje i rasprava održani su 16. travnja 2020. god.
Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu je donesen 17. travnja, 2020. god. i objavljen u N.N. 50/2020., a stupiti će na snagu u roku 8 dana od objave.
U svakom slučaju moramo izraziti naše zadovoljstvo ako smo svojim ocjenama i prijedlozima i najmanje doprinijeli da se izuzetno štetna i dugoročno neprihvatljiva rješenja ne ugrade u zakonodavstvo pomorskog dobra.
Prenosimo nova zakonska rješenja vezana uz pomorsko dobro:
Članak 13.
Ako se hotel, turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja nalazi na pomorskom dobru, pitanja uređenja međusobnih odnosa između tijela nadležnog za upravljanje pomorskim dobrom i trgovačkog društva koje upravlja hotelom i/ili turističkim naseljem, uređuju se sukladno zakonu kojim je uređeno pitanje pomorskog dobra.
Članak 24.
Ako se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru, na uređivanje odnosa između tijela nadležnog za upravljanje pomorskim dobrom i trgovačkog društva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređeno pitanje upravljanja pomorskim dobrom.
Zabrinutost umjesto zadovoljstva
Odredbe koje su uređivale pomorsko dobro ( čl. 12. i čl. 23.) od prvog Prijedloga zakona o neprocijenjenom zemljištu predstavljale su svojevrsno nedopustivo glavinjanje iz kojih je bilo razvidno da predlagač očigledno želi svojim sektorskim pristupom urediti i pitanja pomorskog dobra. Iako se radilo samo o dva članka Zakona predlagač očigledno nije bio svjestan da takvim prijedlogom lijepi nered na već postojeći nered na pomorskom dobru. Ako nije bio svjestan trebao je biti svjestan jer se radi o posebnom interesu za Republiku Hrvatsku. Nije nam jasno zašto resorno Ministarstvo nije odmah energično i odlučno reagiralo nakon donošenja zakonskog prijedloga nego je modificirana varijanta prijedloga možda čak i štetnija ipak prošla prvo čitanje u Saboru RH.
Na koncu iz trećeg pokušaja sve se dobro završilo. Kojom providnošću teško je odgovoriti!
Ipak ova epizoda vjerno oslikava poruku koju godinama šaljemo s ovoga portala da se pravna arhitektura pomorskog dobra ne može graditi bez vizije i ciljeva koje prati jasna politička volja. Zato se ne možemo čuditi što četvrt stoljeća nemamo snage niti mudrosti da donesemo i uredimo jasni pravni okvir upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom, prostor koji uključuje više od jedne trećine državnog teritorija.
Urednik portala