Gosti portala

Autor: dr.sc. Zrinka Rudež dipl. ing. arh.
U novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne Novine 83/23) postoje mnoga pravna rješenja koja nisu u skladu sa načelima prostornog planiranja ili ih grubo dovode u pitanje.

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. – Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Činjenica je da dosadašnji zakoni kao i podzakonski propisi, koji su uređivali pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, nisu sadržavali odgovarajuća pravila po kojima bi se u katastru i zemljišnim knjigama provodila sustavna i cjelovita evidencija, odnosno upis nekretnina u statusu pomorskog dobra.

Autor: Mr.sc. Olga Jelčić, dipl. iur., Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Portal pomorsko dobro vam predstavlja prijedlog sutkinje Vrhovnog suda u mirovini Mr.sc. Olge Jelčić , dipl. iur. na temu “Evidencija pomorskog dobra u katastru i upis u zemljišnu knjigu”.

Autor: Dr. sc. Dario Đerđa, Redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/03., 141/06., 38/09., 56/16., 98/19.) zauzima posebnu važnost u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Ovaj Zakon Hrvatski sabor donio je 25. rujna 2003. godine, a na snagu je stupio 15. listopada iste godine. Kao takav, ulazi u kategoriju dugovječnijih hrvatskih zakona, koji se primjenjuje već gotovo 20 godina. Posebno je važno naglasiti kako se odredbe ovoga Zakona, osim u jednom manjem dijelu, tijekom njegova važenja nisu mijenjale.

Autor: Kapetan Mario Babić
Gost portala je Kapetan Mario Babić s kratkom pričom o vremenu kojeg više nema, o vremenu kojeg ne možemo više osjetiti, a još manje doživjeti. Čini nam se da je to vrijeme tako blizu i tako daleko. Kako su nas te silne promjene u vrlo kratkom vremenu okrutno prevarile. Kao da smo uhvaćeni u trapulu vremeplova. Brodovi plove, ali brodovi više nisu isti, i sve manje i manje će biti isti.

Autor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Portal vam predstavlja znanstveni rad doc. dr. sc. Ive Tuhtan Grgić, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet “Postupak dodjele koncesije za luku nautičkog turizma u hrvatskom pravu”, a koji je rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu Jadranskog zavoda HAZU (DELICROMAR). Rad je objavljen u knjizi Novi pravni režim za marine, Modernizacija prava, Knjiga 47, (ur. Barbić, J., Padovan, A. V., Skorupan Wolff, V.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2019., str. 51-89.

Autor: Dr.sc. Petar Kragić
Kakva je strategija izgradnje obale? Koliko zgrada i drugih građevina ćemo dopustiti da se izgradi, na kojim mjestima, u kojim dimenzijama, itd? Hoćemo li izgradnju i korištenje prostora učinkovito nadzirati ili ćemo se svaki put čuditi i/ili ljutiti kad u novinama pročitamo da su bageri i drobilice danima uništavali obalu (što otkrije i fotografijom dokumentira neki nadobudni novinar).

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. – Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Unatoč opće poznatim činjenicama da važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama generira pravnu nesigurnost i nered na pomorskom dobru, da veći broj važnih pitanja kao što su primjerice evidentiranje pomorskog dobra u zemljišnim knjigama, posebna upotreba pomorskog dobra, stečena prava, pravna zaštita i dr. nisu adekvatno ili uopće riješeni u ZPDML, te da su neke odredbe izravno protivne kogentnim odredbama Zakona o koncesijama, novi ZPDML nije donesen ni do kraja 2019. godine.

Autor: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća iz 1991. godine niti jednom se odredbom nije osvrnuo na pomorsko dobro  niti na određena prava društvenih poduzeća koja su postojala na pomorskom dobru, te je čitava pretvorba  na pomorskom dobru rezultat  svojevrsne interpretacije nedorečenih zakonskih propisa od strane Hrvatskog fonda za privatizaciju. Nije čudo da nakon više od četvrt stoljeća  neuređena pitanja pomorskog dobra  neumorno kucaju na vrata i  dolaze na naplatu.

Autor: Prof. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravna djelatnost najučestalija je pravna djelatnost u svakoj modernoj državi. Građani, poduzetnici i druge osobe, zahtijevajući priznavanje nekih prava ili izvršavajući odgovarajuće obveze kojima doprinose zajednici u kojoj žive, u stalnom su odnosu s državom odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave. Putem potvrda i drugih uvjerenja koja pribavljaju od državnih ili lokalnih tijela ostvaruju brojna prava, a nerijetko ova tijela upozoravaju i na nužnost zaštite privatnog, baš kao i javnoga interesa.