Zakonska odredba da je granica lučkog područja granica pomorskog dobra je kontradiktorna i apsolutno stručno netočna. Takva odredba u praksi stvara zbrku i nerazumijevanje, što na koncu rezultira različitim pogrešnim pravnim interpretacijama. Evidentan i sporan slučaj je utvrđivanje granice pomorskog dobra – granice lučkog područja na području Grada Kaštela.
Sjednica Gradskog vijeća Grada Kaštela održana 8. veljače 2012. oslikava sve nedorečenosti i dvojbe granice pomorskog dobra i granice lučkog područja na lokalnoj političkoj razini.
Problem granice lučkog područja Kemokompleksa kao problem pomorskog dobra u cjelini predstavlja zasigurno interes i odgovornost kako lokalne zajednice, županije tako i Republike Hrvatske.
Ključno pitanje je nadležnost ili nenadležnost Grada Kaštela u postavljanju zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra iako se radi o području pomorskog dobra pod ingerencijom lučke uprave za luku otvorenu za javni promet od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.
U tom začaranom pravnom košmaru gradonačelnik Grada Kaštela na sjednici Gradskog vijeća 08. veljače, 2012. uporno je pokušavao dokazati nenadležnost Grada, a gradski vijećnici su postavljali pitanje:
“Da li je Grad postavio zahtjev županiji za utvrđivanje granice pomorskog dobra na području ispred Kemokompleksa.”
Kontradiktorna zakonska rješenja
Zakonska rješenja o granicama pomorskog dobra i granici lučkog područja doveli su teoriju i praksu u situaciju preispitivanja zdrave pameti. Čini nam se da je cjelovito problem granice pomorskog dobra doveden do apsurda.
Zato nije čudo što racionalna pitanja gradskih vijećnika Grada Kaštela nemaju odgovora ili su ti odgovori u najmanju ruku dvosmisleni. S druge strane potpuno je nejasna interpretacija gradonačelnika da je odlukom Vlade Republike Hrvatske Lučka uprava u Splitu dobila naputak da odredi granice lučkog područja. To svakako ne spada u zakonsku nadležnost Lučke uprave.
Odgovornost ne leži na gradonačelniku i gradskom vijeću Grada Kaštela.
Odgovornost leži u kontradiktornim i zbunjujućim zakonskim rješenjima.
Nesporazum je generirao Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama na osnovu kojeg je granica lučkog područja istovremeno granica pomorskog dobra.
Sukladno Uredbi o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra podnositelj zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra među ostalim mogu biti tijela jedinica lokalne samouprave. Ako je granica lučkog područja istovremeno granica pomorskog dobra ne može se osporavati smislenost postavljenih pitanja vijećnika Grada Kaštela.
Istovremeno do danas je ostalo otvoreno pitanje u kojem relevantnom trenutku započinje upravni postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra.
Upozorenje Ministarstvu
Urednik portala www.05demo.com više od deset godina upozorava da granica pomorskog dobra a i samo pomorsko dobro po svojoj prirodi i namjeni može biti šire od lučkog područja odnosno od granice lučkog područja.
U mnogim slučajevima na morskoj obali granica pomorskog dobra i granica lučkog područja će se podudarati, no u niti jednom slučaju granica pomorskog dobra ne može i ne smije biti uža od granice lučkog područja u okviru postojeće zakonske definicije koja morsku luku u cijelosti uključuje u pravni režim pomorskog dobra. Granica lučkog područja na moru i granica pomorskog dobra nikada se ne mogu podudarati. Granica pomorskog dobra na moru je uvijek šira od lučkog područja morske luke.
U cjelini smo mišljenja da se granica pomorskog dobra do sada često ekstenzivno određivala, dok se istovremeno sam prostor utvrđen kao pomorsko dobro nedovoljno štitio i vrlo neracionalno koristio.
Sukladno Zakonu – dvije granice pomorskog dobra
Obzirom da su unutarnje morske vode i teritorijalno more sukladno Zakonu definirane kao pomorsko dobro, otvara se pitanje kako granica lučkog područja na moru može biti istovremeno granica pomorskog dobra obzirom da je granica pomorskog dobra na moru vanjska granica teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
Zato ćemo utvrđivanjem granice lučkog područja na moru istovremeno imati dvije granice pomorskog dobra (granicu luke i granicu teritorijalnog mora). Situacija se može preslikati i na morsku obalu u slučaju da izvan lučkog područja (sportska lučica) egzistira morska obala koja po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora (morska plaža).
Nadležnost lučke uprave
Na osnovu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Vlada Republike Hrvatske utvrđuje lučko područje u javnim lukama od gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.
Sukladno Uredbi iz 2004. Povjerenstvo Ministarstva izrađuje prijedlog granice lučkog područja za luke otvorene za javni promet od gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i dostavlja ga Vladi Republike Hrvatske na donošenje.
Posve je nejasno i zbunjujuće da je Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra iz 2005. ovu odredbu stavila van snage.
Zakon određuje da je lučka uprava dužna predložiti promjenu akta o lučkom području ako to zahtijevaju razvojni, gospodarski, administrativni ili drugi razlozi kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini.
Promjenom akta o lučkom području istovremeno mijenjamo granice pomorskog dobra što znači da granice pomorskog dobra kao opće dobro možemo mijenjati radi gospodarskih, razvojnih i drugih razloga.
Postupak određivanja granice pomorskog dobra zahtjeva dugotrajan postupak koji na koncu u cijelosti završava upisom pomorskog dobra kao općeg dobra u zemljišne knjige.
Koliko je to racionalno?
Procijenite sami.