Koliko je učinkovit zakonski sustav u zaštiti prirode i okoliša?

Autor: Milvana Arko-Pijevac, dipl. ing. biologije

Uvod

U temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske , očuvanje prirode i okoliša navodi se kao najviša vrednota ustavnog poretka RH. a dužnost je svakog pojedinca da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobito skrbi za zaštitu zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

Jadransko more i obala izuzetan su prirodni i gospodarski resurs osjetljiv na sve intenzivnije utjecaje ljudskih aktivnosti. Krovni zakon zaštite Jadranskog mora kao prirodnog resursa je Zakon o zaštiti okoliša (NN 118/18) i Zakon o zaštiti prirode (NN 127/19), dok Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) uređuje pravni status pomorskog dobra, upravljanje i gospodarsko korištenje. Svaka gospodarska djelatnost na neki način čini štetu prirodi i okolišu, od mehaničkog utjecaja do emisije raznih štetnih tvari u okoliš , pa su gospodarski razvoj i očuvanje okoliša kontradiktorni pojmovi koji nalaze kompromisno rješenje u održivom razvoju odnosno uspostavljanju razvoja koji omogućava zadovoljenje potreba današnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Gospodarstvo, kao i ostale društvene aktivnosti temelje se na uslugama ekosustava, a bioraznolikost je od temeljnog značaja za opću dobrobit. S ciljem održivog razvoja zakonom je definirana i šteta na pomorskom dobru koja podrazumijeva svaku devastaciju, onečišćenje ili uništenje obale i podmorja odnosno mora i biljnog i životinjskog svijeta u moru i na morskoj obali, te svako nagrđenje ili uništenje krajolika, kao i uništavanje izvornog izgleda i strukture mora i morske obale te devastaciju eko-sustava koje ima značenje protupravnog prekidanja biološkog ciklusa koji bi, da nije prekinut, rezultirao rastom, razvojem i umnažanjem prirodnog bogatstva kao općeg dobra (ekološka šteta).

Za provođenje održivog razvoja prema Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 3/2017) (u daljnjem tekstu Uredba) ključni dokumenti su studije procjene utjecaja na okoliš (PUO studija) i elaborati ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO elaborat) kojim se procjenjuje utjecaj i mogući utjecaj neke gospodarske djelatnosti na okoliš s mjerama zaštite okoliša i prirode, a koje se nalaze u popisu Priloga I i II Uredbe.

U razdoblju od 2016.-2024. godine za zahvate na pomorskom dobru odnosno u obalnom dijelu obale s utjecajem na ekosustav Jadranskog mora izrađeno je 59 PUO studija i 645 OPUO elaborata. Kako bi ustanovili koliko je učinkovit zakonski sustav u zaštiti prirode i okoliša interes smo zbog velikog broja manjih zahvata i izostanak vrednovanja elaborata od strane stručnog povjerenstva usmjerili na analizu sadržaja OPUO elaborata koji je određen u Prilogu VII Uredbe.

Metodika analize

Za izradu OPUO elaborata propisan je obvezni sadržaj koji se odnosi na sastavnice prirode i okoliša, a opisan je u točci 3 Priloga VII te se odnosi na procjenu stanja okoliša i prirode, opterećenja okoliša, utjecaja na stanovništvo, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, krajobraz te utjecaja zahvata na zaštićena područja i ekološku mrežu s posebnim osvrtom na moguće kumulativne utjecaje zahvata u odnosu na ekološku mrežu.

Stoga su prema obveznom sadržaju iz Prilogu II Uredbe, analizirani sljedeći zahvati na pomorskom dobru:

morska uzgajališta (uzgajališta bijele ribe u i izvan zaštićenog obalnog području mora (ZOP) godišnje proizvodnje manje od 100 t);
brodogradilišta,
morske luke s više od 100 vezova
svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u i na moru duljine 50 m i više,
postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje,
turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I.)
turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja

Rezultati analize sadržaja OPUO elaborata za zahvate na pomorskom dobru od 2016.-2024.g.

Za 645 elaborata za navedene zahvate u periodu od 2016.-2024 analiziran je sadržaj koji se odnosi na prirodu i okoliš. Rezultati analize pokazali su da za 96% elaborata za zahvate koji se provode na pomorskom dobru nije proveden terenski pregled za staništa, pridnene zajednice i vrste u području obuhvata zahvata. Kao izvor podataka za staništa koristi se web portal informacijskog sustava zaštite prirode (bioportal) gdje su objavljeni podaci o staništima, ali bez podataka o rasprostranjenosti i sastavu pridnenih zajednica i eventualnoj prisutnosti zaštićenih vrsta (bioraznolikost). Važno je napomenuti da su neke od strogo zaštićenih vrste široko rasprostranjene u vrlo plitkom obalnom pojasu gdje se provode zahvati na pomorskom dobru i koja nisu nužno u ekološkoj mreži ili nekom kategoriziranom zaštićenom području. U obalnoj zoni na pomičnim dnima česte su strogo zaštićene vrste morskih cvjetnica, posidonija (Posidonia oceanica), morska resa (Cymodocea nodosa), morska svilina (Zoostera noltei) te morske alge na kamenitim dnima (sve vrste roda Cystoseira). Od faune u obalnoj zoni česte su strogo zaštićene vrste spužvi, morska naranče (Tethya aurantium i T. citrina), busenasti koralj (Cladocora caespitosa), plemenita periska (Pinna nobilis), periska (Pinna rudis), prstac, (Lithophaga lithophaga),kamotočac (Pholas dactylus) te zupka (Luria lurida). Prema Zakonu o zaštiti prirodevrste se štite u kategoriji strogo zaštićenih divljih vrsta te ih je zabranjeno sakupljati, uništavati ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja. Osim toga obalne zajednice prekrivene morskim cvjetnicama i algama, izuzetno su važna staništa za očuvanje bioraznolikosti Jadranskog mora jer u ovim zajednicama nalaze sklonište i izvor hrane gotovo svi nedorasli organizmi koji obitavaju u moru. Ove su zajednice posebno ugrožene nasipavanjima gdje se nepovratno unište njihova staništa, a važno je istaknuti da većina zahvata na pomorskom dobru uključuje i nasipavanja morskog dna. Zbog korištenja općih, nedovoljno preciznih podataka bez terenskog pregleda lokacije ne provode se niti mjere zaštite vrsta, zajednica i okoliša. Zbog toga su u više navrata uništene strogo zaštićene vrste što je prekršajno ali može biti i kazneno djelo. Pregled terena koji treba obaviti stručna osoba jedini je način da se ustanovi prisutnost osjetljivih i strogo zaštićenih vrste, odredi rasprostranjenost, procjeni ugroženost planiranim zahvatom i propišu adekvatne mjere zaštite s ciljem očuvanja bioraznolikosti. Prešutno prihvaćanje izrade elaborate koristeći se općim podacima ostavlja prostor za manipulaciju podacima i donošenju nedovoljno argumentiranih i krivih zaključaka bez provođenja mjera zaštite što je u suprotnosti s osnovnim ciljem izrade elaborata, očuvanju I poduzimanju mjera zaštite prirod ei okoliša. Iako se u većini elaborata citira rad o morskim staništima autorice Tatjane Bakran-Petricioli gdje su za svaku biocenozu navedene i mjere zaštite te se mjere nigdje ne navode jer se bentoske biocenoze sa sastavom vrsta ne utvrđuju.

Analizom je također utvrđeno da je terenski pregled lokacija za zahvate na pomorskom dobru izvršen za samo 6 elaborata, za 11 elaborata nema podataka o staništima, nedostupnih elaborate je 3, a za jedan je zahvat na prijedlog lokalne samouprave izdano je Rješenje za izradu studije procjene utjecaja na okoliš

Sudjelovanje zainteresirane javnosti

U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš javnost i zainteresirana javnost sudjeluju putem javne rasprave koja se provodi sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/14) i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN64/08). Za elaborate ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš javna se rasprava objavljuje na internet stranama nadležnog Ministarstva u trajanju od 30. dana. Elaborati se upućuju na mišljenje lokalnoj i regionalnoj upravi koja u 99,9% slučajeva nema primjedbi na sadržaj elaborata. Za analizirane elaborate na pomorskom dobru u razdoblju 2016.-2024.g dostavljeno je za samo 1% primjedbi zainteresirane javnosti. Ovako nisko sudjelovanje zainteresirane javnosti u javnim raspravama za OPUO elaborate može se tumačiti nedovoljnom transparentnošću s obzirom da nema zakonske obveze obavještavanja o provođenju projekta i u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te zainteresirana javnost niti nema saznanja o namjeri provođenja zahvata na njihovom području. Uočen je i jedan suštinski problem neprihvaćanja vrlo konkretnih i argumentiranih primjedbi od strane stručnih udruga i pojedinaca koje su sudjelovale u javnoj raspravi. U samo je jednom slučaju kad je primjedba dostavljena od strane lokalne zajednice prihvaćen prijedlog izrade procjene utjecaja na okoliš.

Propisivanje mjera zaštite okoliša i prirode

Analizom Rješenja nadležnog Ministarstva za zahvate na pomorskom dobru nakon postupka javnog savjetovanja utvrđeno je da se za 122 zahvata donijelo Rješenja s dopunom zaštitnih mjera kod izvođenja zahvata koje su se odnosile na smanjenje buke, odlaganje štetnih tvari, sanaciju gradilišta za vrijeme i nakon završetka radova te deponiranje i granulaciju materijala za nasipavanje. Mjera granulacije korištenog materijala češće je propisivana nakon 2022.g., a primjena te mjere povezuje se s provedbom znanstvenog projekta održive gradnje plaža (Beachex). U elaboratima gdje je za zahvate potrebno nasipavanje, klasifikacija granulacija materijala određena je granulacijom od 0-500 kg, bez % udjela čestica. Naime, zemljane čestice mase su ≥ 0,067 kg te se ovim načinom specifikacije korištenog materijala u biti dozvoljava nasipavanje zemljom što ima negativan utjecaj na bioraznolikost. Kod nasipavnja materijalom s većim udjelom zemlje, sitne čestice zemlje prenose se kroz morski stupac i istalože na širem akvatoriju, prekriju morsko dno i mnoge biljne i životinjske organizme koje ugibaju zbog začepljenja dišnih organa, nemogućnosti prehrane i procesa fotosinteze. Upravo su obalna kamenita dna prekrivena algama važna staništa za razmnožavanje i prehranu većine morskih vrsta, pa i onih gospodarski važnih. Uništavanjem tih staništa smanjuje se ukupna bioraznolikost, a posljedično negativno utječe i na gospodarstvo (posebno ribarstvo).

Uređenje krajobraza prirodnim materijalima i autohtonim zelenilom dodatno je propisano za 13 zahvata, dok je u 14 elaborata tražena dodatna arheološka ili konzervatorska podloga za zaštitu kulturnih dobara. Mjere za zaštitu bioraznolikosti provođenjem kartiranja posidonije i procjene vrijednosti obalnog kamenitog dna CARLIT metodom propisano je u samo 2 elaborata. Nakon 2019.g. i masovnog pomora periski u rješenjima Ministarstva propisuje se pregled morskog područja od stručnih osoba zbog moguće prisutnosti periski. U nekim elaboratima propisan je samo pregled područja na prisutnost periski bez naglaska na provođenje pregleda od stručnih osoba što je sasvim neprihvatljivo ako se stvarno želi očuvati ugrožena vrsta I bioraznolikost. Kao suštinski problem opet je primjećena neujednačenosti i subjektivnost propisivanja mjera zaštite u rješenjima nadležnog Rješenja Ministarstva.

Zaključno

Korištenjem općih podataka u elaboratima ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš bez terenskog pregleda lokacija s obzirom na sastavnice prirode i okoliša ostavlja se prostor za manipulaciju podacima i donošenje zaključaka koji pogoduju investitoru koji je i naručitelj izrade elaborata. Ujedno se čini šteta po prirodu i okoliš i postavlja pitanje odgovornost svih sudionika u procesu.

Za sada izrada OPUO elaborate ne ispunjava svoju osnovnu ulogu ključnog dokumenta poduzimanja mjera očuvanja prirode i okoliša s ciljem održivog razvoja već samo formu za zadovoljenje zakonske regulative u realizaciji zahvata.

Za učinkovitost zakonske regulative u elaborata u zaštiti prirode i okoliša potrebno je propisati obvezan pregled mikrolokacija te strukturirati popis konkretnih mjera zaštite ovisno o vrsti i obuhvatu zahvata u suradnji sa stručnjacima iz područja zaštite okoliša. Kao i za procjene utjecaja na okoliš i za ocjene o potrebi izrade procjena studija na okoliš potrebno je oformiti stručno tijelo za vrednovanje elaborata. Ujedno treba težiti cilju da se osigura neovisnost samog procesa izrade elaborata na način da su naručitelji izrade elaborata lokalna upravna tijela koja ujedno i osiguravaju ugradnju mjera zaštite okoliša i prirode ugraditi u prostornim planovima.

Izvori:

Znanstveni i stručni radovi

Antonić O., Kušan V., Jelaska S., Bukovec D., Križan J., Bakran-Petricioli T., Gottstein-Matočec S., Pernar R., Hečimović Ž., Janeković I., Grgurić Z., Hatić D., Major Z., Mrvoš D., Peternel H., Petricioli D., Tklačec S. 2005. Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000. – 2004.), Drypis, 1

Bakran-Petricioli T. (2016): Morska staništa: Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, 1-161

Péres, J.-M., Gamulin-Brida, H. (1973) Biološka oceanografija (Bentos,Bentoska bionomija Jadranskog mora). Školska knjiga, Zagreb, 493 str.

Zakoni, pravilnici i strategije

Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima ekološke mreže (NN 111/22)

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 119/2009)

Pravilnik o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja (NN 97/23)

Pravilnik o popisu stanišnih tipova i karti staništa (NN 27/21, 101/22)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, (NN 30/09)

Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017)

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 3/2017)

Ustav Republike Hrvatske (NN 5/14)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

Internetske baze podataka

Bioportal, http://www.bioportal.hr ; Pristupljeno: veljača, 2025