U Rijeci 14. veljače, 2012. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Rijeka održan je Okrugli stol pod nazivom Pomorsko dobro kao resurs iznimne vrijednosti – nužnost njegove bolje gospodarske valorizacije.
Okrugli stol je otvorio i pozdravio sudionike predsjednik Županijske komore Rijeka Vinko Mičetić i naglasio iznimnu gospodarsku važnost pomorskog dobra koje obuhvaća više od jedne trećine površine Republike Hrvatske.
Moderator okruglog stola Ivan Čule, voditelj Odsjeka za promet i veze HGK Županijske komore u Rijeci, pozdravio je sudionike skupa i zahvalio se na odazivu.
Predstavnica Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture Nina Perko uvodno je održala prezentaciju vezanu za novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Perko je iznijela da je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama omogućio gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali je u praksi otvorio određena pitanja koja traže nova rješenja. Ostalo je otvoreno i nedorečeno pitanje da li je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s konačnim prijedlogom zakona od 15. srpnja, 2011. novo rješenje s obzirom da je tekst Nacrta još uvijek na službenim stranicama Ministarstva.
Gerhard Lempl v.d. pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze PGŽ i Zlatan Marunić održali su izlaganje vezano za rezultate upravljanja pomorskim dobrom na području PGŽ te upozorili na ograničavajuće čimbenike za bolju gospodarsku valorizaciju pomorskog dobra.
Istaknuta je složenost i dugotrajnost koncesijskog postupka koji na koncu odbija potencijalne ulagače na pomorskom dobru. Posebno je naglašena neusklađenost Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o koncesijama, kao i dugotrajnost koncesijskog postupka ishođenja lokacijske dozvole koja dovodi do odustanka potencijalnih investitora.
Urednik portala o pomorskom dobru Branko Kundih u svojem je izlaganju posebno apostrofirao potrebu donošenja Strategije i jasno definiranih ciljeva na pomorskom dobru smatrajući da je problematika složenih i isprepletenih imovinskopravnih odnosa prioritetni i ključni problem pomorskog dobra. Kundih je ponudio rješenja posebno vezana za pretvorbu i koncesije na pomorskom dobru kao i vlasništvo na izgrađenim građevinama na temelju koncesije dok koncesija traje. Na koncu je istaknuta posebna važnost integralnog upravljanja pomorskim dobrom.
Goran Ražnjević, direktor Ilirije d.d. Biograd koja je velikim dijelom svoju sudbinu i budućnost vezala za pomorsko dobro, u svom je izlaganju posebno istaknuo neprihvatljivu praksu koncesioniranja i prostornog planiranja lokalne zajednice. Nedefinirani i netransparentni zakonski propisi dovode gospodarske subjekte u zonu opasne pravne nesigurnosti gdje se zakonito stečena imovina trgovačkog društva jednostavno negira, uključujući i zakonita ulaganja na pomorskom dobru.
Dijana Mihaljević, ravnateljica Lučke uprave Krk, osvrnula se na problematiku upravljanja javnim lukama posebno vezano na složenost i dugotrajnost koncesijskog postupka koji bi se kod sezonskih djelatnosti na lučkom području trebali rješavati putem koncesijskih odobrenja. Ravnateljica je posebno upozorila na problematiku dugotrajnog rješavanja parcelacijskih elaborata što otežava provedbu donošenja koncesija i upravljanja pomorskim dobrom.
Miroslav Štimac iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ upozorio je na načelni pristup prostornog planiranja na osnovu kojeg se prostor planira cjelovito. Pravni režim pomorskog dobra i model upravljanja za prostorno planiranje nisu relevantne kategorije. Osobiti problem u prostornom planiranju kada se radi o pomorskom dobru predstavlja neujednačena stručna terminologija koja nažalost nije jasno zakonski definirana.
Okrugli stol Pomorsko dobro kao resurs iznimne vrijednosti – nužnost njegove bolje gospodarske valorizacije još jednom je ukazao na svu slojevitost i kompleksnost problematike koja do danas nije razrješena.