Republika Hrvatska treba novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama razraditi i propisati pravne učinke pretvorbe i privatizacije te zakonitog ulaganja kapitala na pomorskom dobru, vodeći računa o Ustavu Republike Hrvatske kojim se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.
Portal Pomorsko dobro, kao referentna stranica o pomorskom dobru, lukama i koncesijama Republike Hrvatske, ovim prilogom uključuje se u iznalaženje najboljih zakonskih rješenja i prijedloga u postupku donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Neobično ćemo biti zahvalni na dostavljenim argumentiranim primjedbama i drugim alternativnim rješenjima po pojedinim pitanjima koja predlažemo.
Relevantne stručne priloge ćemo objaviti na stranicama Portala.
Urednik Portala
Pretvorba na pomorskom dobru
Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (N.N. 19/91.) stupio je na snagu 1. svibnja, 1991. godine te je u članku 4. definirao:
“Pretvorbom poduzeće postaje dioničko društvo, ili društvo s ograničenom odgovornošću, koje ima u cjelini poznatog vlasnika.”
Sukladno članku 2. Zakona društveni kapital je predstavljao razliku između vrijednosti (ukupne aktive) poduzeća i vrijednosti obveza poduzeća.
Hrvatski fond za privatizaciju u postupku pretvorbe poduzeća na pomorskom dobru uključivao je vrijednost ulaganja u objekte ne pod stavkom “nekretnine”, već pod stavkom “dugoročnih ulaganja”, te se vrijednost procjene poduzeća temeljila na načelu da svako ulaganje registrirano u poslovnim knjigama predstavlja imovinu.
Upravni sud Republike Hrvatske
Us-3733/94
U obrazloženju presude Upravni sud Republike Hrvatske među ostalim ističe:
“Unošenjem vrijednosti nekretnina u kapital društva ne određuje se pravo vlasništva na tim nekretninama, niti je Hrvatski fond za privatizaciju ovlašten utvrđivati vlasništvo na nekretninama, već je u fazi donošenja rješenja o namjeravanoj pretvorbi ovlašten paziti na realnost procjene kapitala i s tim u svezi vrijednosti dionica na tržištu.”
Zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Danica Damjanović, u zaključku analize imovinskopravnih odnosa na pomorskom dobru a koja se odnosila na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama 2003. god. je iznijela mišljenje:
“Svakako treba napomenuti da Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije riješio najvažnije dvojbeno pitanje u primjeni Pomorskog zakonika, a to je pitanje prava trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća koja su poslovala na pomorskom dobru, te koja su u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe, koja se provodila po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća, u stavci aktive iskazala ulaganja na pomorskom dobru, što im je Hrvatski fond za privatizaciju odobrio. Ovo neriješeno pitanje s jedne strane otežava poslovanje ovih trgovačkih društava, a s druge strane ne daje mogućnost donošenja odgovarajuće odluke tijelima koja su ovlaštena i dužna štititi pomorsko dobro.
Stoga se opravdano nameće pitanje zašto zakonodavac nije odgovorio na to važno pitanje o kojem danas ne samo da nema jedinstvenog stajališta u pravnoj praksi, nego ga nema niti u pravnoj teoriji, a čime bi se znatno pridonijelo pravnoj sigurnosti na ovom području.”
Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi
U analizi pretvorbe i privatizacije na pomorskom dobru u knjizi “Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi”, Rijeka, 2005. autora Branka Kundiha je navedeno:
“Gordijski čvor zapetljan je na počecima pretvorbenog puta, obzirom da su kreatori Zakona o pretvorbi kao i u njezinoj provedbi generirali na pomorskom dobru svojevrsni pravni kaos koji traje sve do danas. Fond za privatizaciju je svoj posao formalno pravno obavio na pomorskom dobru u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća.
Međutim, sam proces pretvorbe na pomorskom dobru nije smio započeti niti se provoditi, a da istovremeno nisu doneseni propisi koji bi cjelovito regulirali prava i posljedice pretvorbe.
Obzirom da je pomorsko dobro opće dobro u općoj upotrebi, trebalo je među ostalim i zaštititi sam institut opće upotrebe nakon izvršene pretvorbe, ako je to po prirodi stvari moguće.
Pretvorbu na pomorskom dobru, izvršenu sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća, danas možemo smatrati zakonitom tamo gdje je izvršena procjena vrijednosti ulaganja u objekte, te je vrijednost ulaganja unesena u temeljni kapital društva. Time je zapravo Fond vrednovao ulaganje u objekte na pomorskom dobru, kao stečeno pravo i imovinu.
Pretvorbu na pomorskom dobru, tamo gdje je izvršena procjena zemljišta kao pomorskog dobra i unesena u temeljni kapital društva, ne može se smatrati zakonitom.
Neriješene imovinsko pravne posljedice pretvorbe, zakonitog ulaganja kapitala i gradnje na pomorskom dobru, kao i neriješeno pitanje koncesijskog statusa korisnika pomorskog dobra – definitivno otežava poslovanje trgovačkim društvima.
Takva imovinsko pravna i koncesijska blokada na pomorskom dobru ne daje mogućnost donošenja odgovarajućih rješenja tijelima koja su ovlaštena i dužna štititi pomorsko dobro.
de lege ferenda
Treba razraditi i propisati pravne učinke pretvorbe i privatizacije te zakonitog ulaganja kapitala na pomorskom dobru, vodeći računa o članku 49. Ustava Republike Hrvatske kojim se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.”
U slučaju uknjižbe prava vlasništva na pomorskom dobru, odnosno u slučaju da je vrijednost zemljišta ušla u temeljni kapital društva, treba izvršiti brisanje prava vlasništva na pomorskom dobru te istovremeno izvršiti reviziju pretvorbe.
Korisnici pomorskog dobra koji su zakonito izvršili pretvorbu na pomorskom dobru moraju zahtijevati koncesiju u cilju legalizacije njihovog gospodarskog korištenja i posebne upotrebe. Takvi korisnici imaju na zakonu osnovana stečena prava iz ulaganja u objekte na pomorskom dobru, ali ih ta prava ne oslobađaju obveze podnošenja zahtjeva za koncesiju na pomorskom dobru.
Jedini mogući koncesijski model na prostoru pomorskog dobra gdje je izvršeno zakonito ulaganje kapitala i pretvorba, je “koncesija na zahtjev” uz istovremeno transparentno utvrđene uvjete koncesijske naknade.
Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 18. travnja, 2011.
Na osnovu članka 134. novog Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama trgovačka društva nastala pretvorbom bivših društvenih poduzeća kojima je u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe procijenjeno ulaganje na pomorskom dobru, nisu stekla po osnovi ovih ulaganja nikakvo posebno pravo.
Zakonski prijedlog ne respektira postojanje zakonitog ulaganja kapitala na pomorskom dobru i prema našoj ocjeni takav prijedlog je u suprotnosti sa načelima Ustava Republike Hrvatske. Istovremeno, Prijedlog Zakona dovodi u pitanje elementarnu pravnu sigurnost gospodarskih subjekata.
Zakonski prijedlog ne razlikuje korisnike pomorskog dobra koji su na pravno valjan zakonit način izvršili ulaganja i pretvorbu, od onih korisnika koji to nisu uradili.
Smatramo da trgovačka društva – pravne osobe koja su u postupku pretvorbe na zakonit način u vrijednost temeljnog – društvenog kapitala unijeli vrijednost izvršenih ulaganja u objekte nadgradnje i infrastrukture izgrađeni na pomorskom dobru, ne mogu biti dovedena u situaciju da se njihov kapital i ulaganja dovode u pitanje. U suprotnom zakonska rješenja koje ne bi priznala prava stečena zakonitim ulaganjem kapitala bila bi u suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske koji propisuje:
“Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.”
To ne znači da bi ovlaštenik koncesije – koncesionar bio oslobođen od obveze plaćanja naknade za koncesiju za samo korištenje zemljišta pomorskog dobra koje nije moglo biti objekt pretvorbe. Što se tiče ulaganja u nadgradnju i infrastrukturu pomorskog dobra, koncesijska naknada treba ovisiti od amortizacije građevinske vrijednosti objekta.
Zaključno
Prema našoj ocjeni predložena rješenja novog Zakona izazvala bi ozbiljne i trajne dramatične posljedice posebno za turistički sektor, te ugrozila ekonomsku i pravnu sigurnost postojećih zakonitih korisnika pomorskog dobra. U takvim okolnostima upitna su nova ulaganja na pomorskom dobru.
Prijedlog rješenja
Zakonito izvršena pretvorba i ulaganje kapitala na pomorskom dobru
Pravo na prvenstvenu koncesiju
Trgovačka društva – pravne osobe – zakoniti korisnici (hoteli, kampovi, restorani, drugi turistički objekti, itd.) objekata nadgradnje i infrastrukture na pomorskom dobru koji su izgrađeni sukladno valjanoj građevinskoj i prostornoj dokumentaciji, a na kojima je u postupku pretvorbe izvršena zakonita procjena ulaganja i unesena u temeljni kapital pravne osobe bez zemljišta, imaju pravo podnijeti zahtjev za prvenstvenu koncesiju na pomorskom dobru u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Koncesija se daje na rok obzirom na značenje objekta odnosno sadržaja za koji se daje koncesija sukladno Zakonu. U slučaju da zakonita ulaganja na pomorskom dobru nisu do dana podnošenja zahtjeva za prvenstvenu koncesiju amortizirana, ovlaštenik koncesije (koncesionar) ima pravo na umanjenu naknadu za koncesiju koja se obračunava do isteka roka trajanja koncesije odnosno do prebijanja neamortizirane građevinske vrijednosti objekata sa koncesijskom naknadom.
