Prijedlozi, zaključci i reagiranja

Autor: Dr.sc Vlado Skorup dipl. iur., sudac Županijskog suda u Rijeci
Kompleksnost problematike građevina na pomorskom dobru vezana je prvenstveno uz vlasničkopravni aspekt samog pomorskog dobra, a zatim i uz status građevina, na koji se nadovezuje niz dvojbi vezanih uz pitanje gdje se (na pomorskom dobru) može graditi, pretvorbu na pomorskom dobru, nesrazmjer između proklamiranog zakonskog nevlasničkog koncepta pomorskog dobra i zatečenog stanja, ulaganja koja su tijekom proteklih desetljeća na tom dijelu izvršena, pitanje naknade za objekte sagrađene na pomorskom dobru, bespravnu gradnju i niz drugih, od kojih su neka pronašla odgovore, a dijelom tek trebaju biti razriješena s dogmatskog i aplikativnog stajališta.

Autor: Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Donosimo sažetak pojedinih komentara, prijedloga i zaključaka autora koji su objavljeni na portalu pomorsko dobro.

Autori: Katarina Kundih mag.iur. – Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Upravljanje plažama ostaje teško rješiv problem za lokalne jedinice juga Francuske odnosno Azurne obale. Dekret o koncesijama na morskim plažama uvodi drastična ograničenja za koncesionare koji ukazuju na neodrživost stanja do kojeg bi dovela njegova dosljedna primjena. Prvenstveno se to odnosi na zatvaranja brojnih objekata i otpuštanja radne snage.

Autor: Dr. sc. Ante Vuković, Stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Splitu
U hrvatskoj praksi provođenja stečajeva nad pravnim osobama koje obavljaju djelatnost na pomorskom dobru bio je naglašen interes nastavljanja obavljanja djelatnosti putem stečajnog plana (preustroja).

Autor: Zoran Tasić dipl.iur., CMS, Zagreb, Consultant, Banking & Finance
Veliki projekti na pomorskom dobru, kao što su lučka infrastruktura, marine i dr. financiraju se najčešće putem projektnog financiranja.
Jedno od pitanja koje se godinama postavlja u mnogim raspravama o nacrtima zakonskih odredaba o pomorskom dobru ili njihovim izmjenama i dopunama je pitanje vlasništva na objektima izgrađenima temeljem koncesije na pomorskom dobru, odnosno mogućnost zasnivanja založnog prava na takvim objektima radi omogućavanja njihovog financiranja.

Autor: Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Da li će Hrvatska imati snage da konačno donese novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama?
Od donošenja ZPDML 2003. nadležno resorno Ministarstvo pomorstva do danas je donijelo izuzetno veliki broj što radnih verzija, što službenih nacrta, uključujući i konačne prijedloge Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Autor: Donald Schiozzi mag.ing., Ravnatelj Lučke uprave Rovinj
Autor se u ovom članku pridružuje svim stručnim kritičarima Nacrta prijedloga Zakona 10/14. Cjelokupna kritika predloženog teksta zahtijevala bi nesumnjivo višemjesečni rad, stoga će se u nastavku autor osvrnuti samo na sadržaj odredbi koje uređuju županijske i gradske lučke uprave.

Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Posebnu pozornost stručne i zainteresirane javnosti izazvao je predloženi model upravljanja lukama regionalnog i lokalnog značaja radne verzije Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 17.12.2013.
Novina prijedloga je da se u jedinicama područne (regionalne) samouprave osniva jedna županijska lučka uprava, koja može imati ispostave.

Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Ekskluzivno korištenje pomorskog dobra posebno morskih plaža izuzetno je osjetljivo pravno i sociološko pitanje koje novi Zakon treba jasno i precizno razriješiti.
Pomorsko dobro je u stoljetnom pravnom kontinuitetu stvar “res in publico usu” što omogućava svim građanima da se na jednak i ravnopravan način koriste njime, uz uvjet da poštuju njegovu prirodu i/ili namjenu.

Hrvatska gospodarska komora, Sektor za turizam uputio je Ministarstvu turizma prikupljene pisane prijedloge i mišljenja članica HGK Sektora za turizam, kao i mišljenja strukovnih udruga turističkog sektora gospodarstva koje djeluju van okvira HGK, kojim se je željelo upoznati Ministarstvo s prijedlozima turističkog sektora na radnu verziju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, od 17.12.2013. godine.