Obzirom na dvije činjenice, ostao sam dužan portalu pomorsko dobro kao i stručnoj i široj javnosti detaljnije obrazloženje vezano za koncesije i temu koja je bila dotaknuta u intervjuu pod istim ovim naslovom. Dakle, prvi je razlog što objavljujem ovaj članak interes koji su čitatelji pokazali za naslovljenu temu, a tu uključujem i tiskovinu "Novi list", a drugi je razlog potreba razvoja poduzetništva koje u odnosu na sve ekonomije Europske unije Hrvatsku pozicionira na predzadnje mjesto, tik ispred Bugarske. Stoga smatram da je potrebna pomoć, kao i nova znanja hrvatskoj ekonomiji, odnosno politici, koja bi pridonijela razvoju poduzetništva, a nautički je turizam uglavnom u domenu SME (small & medium entrepreurship).
Zamolili smo Prof. dr. sc. Tihomira Lukovića, znanstvenika s izuzetnim teoretskim i praktičnim iskustvom, da nam prenese neka svoja promišljanja vezana uz alternativne modele korištenja pomorskog dobra posebno s ekonomskog aspekta nautičkog turizma.
Drvena brodogradnja je više od obrta, ona je umjetnost i ljubav utkana u drvo koja se stoljećima prenosila od jedne generacije na drugu, čuvajući pri tome mukotrpno stečena iskustva i tajne zanata. Danas smo svjedoci teškoća i izazova s kojima se susreću današnji kalafati i njihovi prvaci u narodu poznati i kao proto meštri. Oni bi htjeli sačuvati svoja znanja i vještine i prenijeti ih na buduće generacije. Međutim znanje, vještine i iskustvo nije dovoljno da se sačuva to izuzetno povijesno nasljeđe.
