Turizam ekološke opasnosti i rizici
Intenzivni razvoj turizma, posebno nautičkog, pored sveukupno dobrih financijskih rezultata, donosi i neke značajne ekološke opasnosti koje je i poželjno i potrebno umanjiti.
Naime sadržaj protuobraštajnih (antifouling premaza) koje je potrebno povremeno skidati i obnavljati novim svježim premazom sadrži toksične organske spojeve raznih teških metala. U prošlosti je poznat problem organskih spojeva kositra tipa TBT (tri-butilkositar) koji su se započeli koristiti 70-tih godina prošlog stoljeća i koji su bili jedan od najtoksičnijih kemijskih tvar za morske vrste uopće. Dvadesetak godina kasnije, uočavajući vrlo negativne posljedice na morske organizme, EU donosi direktivu kojom se ograničava primjena tih premaza, a desetak godina kasnije donosi se i direktiva kojom se potpuno zabranjuje korištenje organokositrenih spojeva za premaze.
Teorija i praksa u bilo kojoj oblasti društvenog života najbolje su onda kada se podudaraju odnosno, kada se poklapaju u najvećem broju slučajeva. Njihovo podudaranje je odraz zrelog društva koje unaprijed promišlja da iznađe najbolja rješenja i onda ta rješenja provodi u djelo optimizirajući koristi koje proizlaze iz toga za cijelo društvo. No u životu obično nije tako jer se teorija i praksa u mnogočemu razilaze.
Digitalna luka? Zar i to postoji?
Sve postaje digitalno pa zašto ne bi i luke?
U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na proces digitalizacije pomorskih luka, jednog od važnih resursa kojim raspolažu priobalne zemlje. a zajedno s njima i cjelokupnog globalnog dobavnog lanca koji obuhvaća pomorski oceanski prijevoz i prateću logistiku na oba kraja lanca, onom izvoznom i uvoznom što u slučaju EU predstavlja skoro 90% međunarodne trgovine.1 Tu, pored luka, poseban značaj imaju željeznica i cestovni prijevoz.
Portal pomorsko dobro objavljuje ovaj prilog dozvolom časopisa Smart info Trend i autora Ranko Smokvine.
