Privredni vjesnik od 12. rujna, 2011. aktualizira problematiku pomorskog dobra te na samoj naslovnici navodi da je riječ o vrlo složenom zakonskom tekstu, a ključne stvari koje treba riješiti su imovinsko-pravna pitanja, problematika decentralizacije odlučivanja kao i koncesijski sustav.
U tekstu kojeg potpisuje Jozo Vrdoljak iznesena je geneza problema pomorskog dobra kako je vidi državni tajnik u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture Mario Babić, urednik portala www.pomorskodobro.com Branko Kundih i predstojnik Katedre za pomorsko pravo splitskog Pravnog fakulteta Dragan Bolanča.
Portal prenosi dio teksta objavljenog u Privrednom vjesniku pod naslovom:
“U NESREĐENOM STANJU ODREĐENI POJEDINCI CARUJU”
Mario Babić – Prava trgovačkih društava
Pitanje vezano uz prava trgovačkih društava proistekla iz pretvorbe jedno je od složenih pravnih pitanja koje je na nedvosmislen način potrebno urediti novim zakonom. Pri tome valja voditi računa o pravnoj praksi, odnosno rješidbama sudova koji su zadnjih godina u nizu slučajeva zauzeli stajalište da nema ustavnog temelja da se sredstva koja su spadala u osnovna sredstva društvenih poduzeća na kojima su ona imala pravo korištenja upišu u zemljišne knjige te samim tim postanu vlasništvo tih poduzeća, pojašnjava Babić.
Stoga su, prema njegovim riječima, u zakon ugrađene odredbe na tragu takvih sudskih stajališta i upravo su te odredbe bile glavni povod brojnim raspravama. I zato je još u tijeku proces konačnog usuglašavanja sa svima koji su sudjelovali u izradi zakonskog teksta.
Državna tijela usuglasila su se o njegovu konačnom prijedlogu međutim postoje određene razlike u načinu rješavanja pojedinih pitanja.
Branko Kundih – Ulaganja štiti Ustav
Hrvatska kao pomorska i primorska zemlja nema definirane strateške ciljeve tvrdi Kundih.
Tako složen zakon ne može se kvalitetno izraditi ako nemamo definiranu strategiju i ciljeve.
Hrvatska nema tijelo ili ustanovu koja upravlja pomorskim dobrom. Ulagači nemaju pravnu sigurnost jer nisu vlasnici objekata koje su izgradili na pomorskom dobru, čak ni u razdoblju dok imaju uredno izdanu dozvolu o koncesiji na pomorskom dobru. Pitam se tko može investirati veliki novac u neki projekt na pomorskom dobru, a da ne može objekte koje je izgradio dati pod hipoteku, odnosno ne može dobiti kredit ?
Kundih tvrdi da su zakonita ulaganja zaštićena Ustavom te da ih se nikakvim zakonom ne može dovesti u pitanje. Zakonita ulaganja su kapital. Stoga ako je netko ulagao zakonito i u dobroj vjeri taj mu kapital nitko ne bi smio osporiti niti oduzeti nižim aktima. Iz tog razloga ključ kvalitetnog rješenja zakona je zaštititi dosadašnja zakonita ulaganja, te ih zaštititi i u budućnosti. U suprotnom nema pravne sigurnosti. Ulagača treba u svakom slučaju zaštititi ili mu kao prvom ponuditi produljenje koncesije, ili ga izvlastiti odnosno obeštetiti.
Dragan Bolanča – Pravila moraju biti jasna
Bolanča zna da postoje različiti slučajevi i da se čak i presude razlikuju od suda do suda. No dodaje da nije jednostavno definirati sva prava ulagača te da nijedan dosadašnji zakon nije u potpunosti riješio imovinsko-pravne odnose na pomorskom dobru. Ipak smatra da je za svaki pojedinačni slučaj potrebno vidjeti kada se gradilo na pomorskom dobru, kakvi su zakoni tada bili na snazi i kakve je sve ugovore tvrtka potpisivala.
Bolanča tvrdi da u svim državnim uređenjima u kojima je Hrvatska bila neprekidno vrijedi da je pomorsko dobro opće dobro.
Mora postojati volja da se problem pomorskog dobra riješi na zadovoljavajući način. Ovako imamo niz različitih rješenja istih problema duž čitave naše obale. Jedino pravedno rješenje svih problema da svima budu jasna pravila, počevši od zakonskih odredbi do svih podzakonskih akata i odluka.
U protivnom će nekome odgovarati nesređeno stanje jer u nesređenom stanju određeni pojedinci caruju, ističe Bolanča.
Komentar portala www.05demo.com
Portal apsolutno podržava i zalaže se da se pretvorbom na pomorskom dobru nije moglo i ne može se steći pravo vlasništva, te izvršiti i upisati to pravo u zemljišne knjige. Tu treba praviti razliku u odnosu na povijesne upise prava vlasništva na pomorskom dobru koja u velikom dijelu nisu nezakonita.
U odnosu na stvarna prava, zakonito ulaganje kapitala na pomorskom dobru, uključujući i pretvorbu, treba zaštititi.
Zakonita ulaganja kapitala na pomorskom dobru jučer, danas i sutra su ključ gospodarskog razvoja na morskoj obali. Upravo zato je pravna sigurnost investitora pretpostavka ako Republika Hrvatska svoj najvredniji gospodarski resurs želi staviti u punu funkciju.
Istovremeno treba propisati posljedice povijesnih zakonitih upisa na pomorskom dobru i brisanje iz zemljišnih knjiga nezakonitih upisa vlasništva na pomorskom dobru.
Izuzetno važno pravno pitanje predstavljaju uzurpacija i devastacija pomorskog dobra koje su učestale i izuzetno štetne za nacionalne interese.
U potpunosti se slažemo s g. Bolančom da je za svaki pojedinačni slučaj potrebno vidjeti kada se gradilo na pomorskom dobru, kakvi su zakoni tada bili na snazi i kakve je sve ugovore tvrtka potpisivala.
Portal smatra da predložena rješenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama većim djelom nisu jasna i dorečena, te upravo ta činjenica traži lociranje bitnih problema u praksi, a od Republike Hrvatske da definira ciljeve i strategiju na pomorskom dobru kako bi se mogao donijeti pravedan zakon.
Pravedan zakon i njegova provedba istovremeno traže modernu i efikasnu upravu za pomorsko dobro kao i organizirani upravni i inspekcijski nadzor koji danas ne postoji.