Struka upozorava

Autor: Prof. dr.sc. Tihomir Luković, ASPIRA – Visoka poslovna škola za menadžment i turizam, Split/Zagreb
Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama može se promatrati sa raznih aspekata. Dva su posebno važna aspekta, aspekt znanja i aspekt namjere. Promatrano s aspekta znanja, u ovom će se tekstu protumačiti što je goodwill i koja je njegova uloga u procijeni vrijednosti marina, kao i postupanje s goodwill-om koji se odnosi na marine.

Autor: Dr.sc. Nikola Karamarko, dip. oec. Karamarko Consulting d.o.o.
Ovo upozorenje podnosi se u vrijeme kada vlasnici i uprave ugostiteljsko turističkih tvrtki u Hrvatskoj s nestrpljenjem očekuju kakav će Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama donijeti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Kao dionik turističkog sektora ističem, da je ovo upozorenje i apel fokusiran na koncesije na zahtjev vlasnika turističkih objekata.

Autor: Loris Rak dipl.iur. Stečajni upravitelj
Legislativa o morskim lukama osvjedočeno je podnormirana. Iako morske luke zasigurno predstavljaju najznačajniji dio pomorskog dobra u gospodarskom smislu, postojeća legislativa u tom dijelu ne može biti zadovoljavajuća. Odredbe koje uređuju morske luke primjetno su neuravnotežene pa dok propisi o upravljanju lukama koje su otvorene za javni promet zauzimaju značajni dio zakona, luke za posebnu namjenu nemaju čak niti svoju adekvatnu definiciju.

Autor: Dr.sc. Tonći Panžić Hrvatski hidrografski institut
Novo predložena rješenja ZPDML vezano uz regulaciju sportskih luka ne smatram dobrim, štoviše, ovakva rješenja lošija su od postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskom lukama.
Ne želim koristiti oštrije kvalifikacije vezane uz sportske luke, prvenstveno iz uvjerenja kako će doživjeti određene (u pojedinim područjima bitne) izmjene.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Danas na snazi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( N.N. 158/03…. ) ne sadrži niti jednu odredbu o morskim plažama osim što se u osnovnim odredbama Zakona konstatira da pomorsko dobro kao dio kopna ex lege čine i morske plaže. Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati ( N.N. 50/95.) star je ravno 23 godine te sa svojih 7. članaka predstavlja svojevrsnu grotesku pravne regulative pomorskog dobra.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Na obali Jadrana zasigurno postoje deseci i deseci tisuća privezišta kao izgrađenih i uređenih dijelova morske obale koji se koriste za privez plovnih objekata. Jezična i pravna terminologija u tom smislu nije usklađena ali u literaturi i lokalnoj upotrebi susrećemo razne sinonime (riva, mol, most, molić, pristan, gat, itd).

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
U zadnjim prijedlozima zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uočava se pogrešan pristup kod definiranja pojma sidrišta. U pojmovniku se selektivno izdvaja i definira nautičko sidrište i sidrište luke otvorene za javni promet te se opisuje njihova operativna funkcija kao “čekanje radi obavljanja ukrcaja / iskrcaja u luci, odnosno vez plovnih objekata na postavljenim sidrenim sustavima”.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Iako je pomorsko dobro kao opće dobro “de iure” od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu do danas je pomorsko dobro ostalo zapušteno pravno područje na kojem vlada izrazita pravna nesigurnosti, a upravna i sudska praksa se vrlo teško snalazi.

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. – Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
O odnosu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prema Zakonu o koncesijama malo se novoga može reći, jer je to pitanje bilo predmet razmatranja u većem broju znanstvenih i stručnih radova. Međutim, opće je poznato da višegodišnje nerješavanje nekompatibilnosti između tih dvaju zakona ima za posljedicu dileme, nedosljednost i pravnu nesigurnost u njihovoj primjeni. Zato mislim, da je nužno o tom problemu opetovano govoriti i ukazivati na nužnost hitnog usklađivanja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o koncesijama.

Autor: Dr.sc. Vanja Seršić
Svaki pokušaj gradnje na pomorskom dobru i na morskoj obali već u startu se susreće sa cijelim nizom propisa koji ne samo da ograničavaju izgradnju nego u pojedinim slučajevima je u potpunosti zaustavljaju. Ovako veliki broj relevantnih propisa treba reducirati i sukladno usvojenim međunarodnim propisima koji su postali dio našeg pravnog sustava treba propisati “pravila igre” koja će jasno i nedvosmisleno određivati što se, gdje, kada i pod kojim uvjetima može graditi na pomorskom dobru i na morskoj obali Republike Hrvatske.