Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 13 godina s vama

osvrt na zakon

Do 2000. godine u svijetu su postojala 14 izvozna terminala i 32 uvozna LNG terminala. U planu izgradnje ili u početku izgradnje bilo je još 13 izvoznih terminala i 12 uvoznih terminala.

U komparaciji s ostalim vrstama brodova LNG brodovi imaju sigurniju (safety) povijest s puno manje havarija i nezgoda. Međutim, statistika pokazuje da je rizik nezgoda puno veći i potencijalno ozbiljniji tijekom boravka broda na terminalu. To je temeljni razlog zašto se svim operacijama mora pristupiti vrlo ozbiljno, profesionalno i sagledati potencijalne scenarije. Spoj i odnos broda i terminala je ključan u ostvarenju sigurne (safety) operacije i temelj sigurnog početka i završetka LNG lanca.

Prilikom projektiranja samoga LNG terminala treba voditi računa o mnogim faktorima od kojih su najznačajniji slijedeći:

  • Sigurna pozicija terminala s obzirom na ostali pomorski promet
  • Sigurna pozicija terminala s obzirom na druge industrijske grane
  • Eliminacija mogućih vanjskih izvora zapaljenja
  • Sigurna udaljenost od ostalih brodova
  • Planirana veličina LNG broda te mogući okretni radijus
  • Dodirne točke (fenders) broda i terminala (njihova udaljenost i čvrstoća)
  • Pravilno pozicioniranje i čvrstoća priveznih kuka na terminalu
  • "Dinamometri" za praćenje opterećenja priveznih užadi
  • Sigurna dubina mora uzduž terminala
  • "Semafori" za praćenje brzine prilaženja broda terminalu
  • Iskrcajne ruke – njihov broj kao i sigurnosni radni radijus
  • ESD – Emergency Shut-Down system
  • Kompatibilne "utičnice" za "hot line" te ostale komunikacije između broda i terminala
  • Sustav sigurnosnog i automatskog otpuštanja "iskrcajnih ruku"
  • Sustav povratka para između broda i terminala
  • Mogućnost korištenja dušika na terminalu
  • Sustav za detekciju mogućeg propuštanja plina
  • Sigurno postavljanje skale između broda i terminala
  • Sustav sigurnosnih ventila koji onemogućuje vršne pritiske
  • Informacije u vezi terminala, sigurnosni, kao i operacijski zahtjevi
  • Sistem za upozorenje u slučaju nadolaska nevremena
  • Sustav "check-lista" u slučaju "emergency" operacija

Tijekom povijesti terminala bilo je dosta pokušaja da se njihov dizajn standardizira, no ti pokušaji nisu uspjeli. Jedino u čemu svi terminali imaju iste karakteristike je dijametar i pozicija "manifolda", te pozicija priveznih kuka.

Ne postoje međunarodna pravila za projektiranje LNG terminala, zbog toga se projektanti moraju voditi sadašnjim standardima i iskustvima u projektiranju i izgradnji terminala kako bi se osigurala sigurnost operacija, broda i terminala.

U projektiranju LNG terminala treba voditi računa i o prilazu samome terminalu, okretnome bazenu kao i pokrivenosti područja VTS-om (Vessel Traffic Control). U projektu treba biti navedeno područje pod kojim će LNG brod biti "pod escortom" tegljača kao i razne scenarije mogućega nasukavanja ili sudara s drugim plovećim objektima. Projekt mora u sebi sadržavati instalaciju i kapacitet protu-požarne opreme kao i ekološke komponente mogućeg ispusta plina u atmosferu.

Informacije i odgovornost

Temeljni faktor tijekom operacija je dobar i ujednačen odnos te komunikacija između osoblja terminala i brodske posade. Njihova međusobna odgovornost ne smije i ne može završiti na "manifoldu" već je isprepletena i zajednička u ostvarivanju sigurne operacije. Podjela informacija i odgovornosti temelj su na kojem mora počivati sigurnost manipulacije teretom. Jedna od osnovnih karika u tome je "Ship/Shore Safety Check List" koja mora biti popunjena prije, tijekom i nakon operacije.

Operacije LNG su kompleksne. To je temeljni razlog što posada broda kao i osoblje na terminalu moraju vrlo dobro poznavati sve karakteristike tereta i opreme kojom upravljaju tijekom manipulacije teretom. Oba tima moraju biti u dobrom poznavanju standardnih procedura kao i procedura u slučaju opasnosti (emergency procedures). Za brodsko osoblje to se postiže višegodišnjim doškolovanjem i dodatnim certifikatima; što se tiče osoblja terminala tu nema specifičnih međunarodnih zahtjeva ali je u interesu vlasnika terminala da ima dobro obučeno i školovano osoblje koje će znati kako i zašto postupati u svakoj situaciji.

Povratak u pregled članaka za temu

otvorena pitanja

Gost portala

Autor

Autor: Prof. dr.sc. Tihomir Luković, ASPIRA - Visoka poslovna škola za menadžment i turizam, Split/Zagreb
Hrvatske marine i goodwill

U fokusu struke

Danije Frka 200px

Danije Frka 200px

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.