Vrijeđanje zdrave pameti na pomorskom dobru

Stručni nositelj Uprava pomorstva – Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Prethodnoj procjeni učinka propisa ignorira i minorizira slojevite probleme pomorskog dobra te je cijelom institutu dan defetistički predznak koji naprosto svojim kontradiktornim pristupom vrijeđa zdravu pamet. Takvo polazište zasigurno nije od interesa za Republiku Hrvatsku te ne bi smjelo biti podloga u izradi novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Na svojim stranicama Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture “Javna Savjetovanja – Okončana savjetovanja” objavljen je među ostalim:

Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2022 g. s Obrascima prethodne procjene učinka propisa koji uključuje i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML).

Sukladno Prijedlogu planira se da Zakon bude upućen u proceduru Vladi Republike Hrvatske u IV tromjesečju 2022.

Želimo skrenuti pažnju da je Prethodna procjena učinka propisa svojevrsna priprema i filter za izradu nacrta prijedloga zakona. Prvenstveno se analizira izravan učinak propisa u cilju odabira optimalnog zakonskog rješenja.

Pomorsko dobro kao nacionalni brend

Sukladno danas na snazi ZPDML pomorsko dobro uživa osobitu zaštitu Republiku Hrvatsku a prostorno obuhvaća više od jedne trećine državnog teritorija te uključuje unutarnje morske vode, teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim. Ukupna obalna linija u dužini od 5835 km sa 1244 otoka, otočića i hridi nesumnjivo definira naš povijesni nacionalni identitet. Slobodno možemo označiti pomorsko dobro kao svojevrsni nacionalni brend.

Istovremeno pomorsko dobro ima izuzetni gospodarski značaj prvenstveno za turistički, lučki, industrijski, prometni i ribarski sektor. Iako se radi o jedinstvenom neponovljivom prirodnom resursu koji kako smo vidjeli uživa osobitu zaštitu države, naprosto je neshvatljivo da do danas javna vlast nije prepoznala i institucionalno uredila to pravno područje.

Time se nipošto ne dovode u pitanje pojedina uspješna nastojanja i ulaganja u pojedine segmente pomorskog dobra prije svega u javni lučki sektor kojim upravljaju lučke uprave.

Međutim problem je daleko kompleksniji.

Upravo zato pomorsko dobro kao izrazito složen sustav traži integralni pristup upravljanja i gospodarenja s jasno definiranim ciljevima koji nemaju alternative.

Minoriziranje problema Uprave pomorstva

Teško se može razumjeti i prihvatiti iznesena ocjena stručnog nositelja Uprave pomorstva koji u Obrascu prethodne procjene učinka propisa konstatira da se važeći ZPDML u primjeni pokazao uspješnim.

Znanstvena i stručna pa i šira javnost zna da to apsolutno nije istina.

Od prvog dana donošenja Pomorskog zakonika a danas na snazi ZPDML struka je upozoravala na niz nedorečenih i kontradiktornih zakonskih rješenja, koja su kontinuirano generirala mnogobrojne konfliktne situacije praćene nizom upravnih i sudskih sporova. Istovremeno radi nedostatka efikasnih kontrolnih mehanizama pomorsko dobro je bilo izloženo mnogobrojnim beskrupuloznim devastacijama i uzurpacijama koje traju sve do danas.

Zato se još teže može razumjeti da stručni nositelj u Prethodnoj procjeni učinka propisa ignorira i minorizira slojevite probleme pomorskog dobra te naprosto vrijeđa zdravu pamet te se cijelom institutu daje defetistički predznak.

Suočavanje s istinom

Stručni nositelj se jednostavno ne želi suočiti s istinom i realnošću faktičnog stanja na pomorskom dobru, iako je opće poznato da su do danas deseci i deseci što nacrta što konačnih zakonskih prijedloga bili bezuspješni i na koncu odbačeni.

Tako se u Obrascu prethodne procjene učinka propisa među ostali navodi:

  • da donošenje ZPDML neće imati izravnih gospodarskih učinaka niti neće značajno utjecati na makroekonomske pokazatelje,
  • da donošenje ZPDML neće imati učinka na otvaranje novih radnih mjesta,
  • da će ZPDML imati neznatan učinak na funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva,
  • da donošenje ZPDML neće imati učinak na adresate u pogledu rada i tržišta rada,
  • da ZPDML nema učinka na imovinska prava gospodarskih subjekata,
  • da ZPDML neće imati učinka na financijske rezultate poslovanje poduzetnika.

Protiv zdravog razuma

Kontradiktorni pristup stručnog nositelja jasno je vidljiv u postavljenom cilju ZPDML kojim se treba osigurati preduvjeti za ulaganje i konkurentnost na pomorskom dobru. Istovremeno se procjenjuje da ZPDML neće imati izravnih gospodarskih učinaka niti učinaka na otvaranje radnih mjesta budući da se načini korištenja pomorskog dobra suštinski ne mijenjaju, niti će imati učinaka na financijske rezultate poslovanja poduzetnika.

Posebno ističemo da samo ubrzanje postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra koje se najavljuje ništa ne znači ako ih ne prate uređeni imovinsko pravni odnosi i odgovarajući instrumenti gospodarskog korištenja.

Zato smo duboko uvjereni da preduvjeti za ulaganje i konkurentnost na pomorskom dobru ovom prethodnom procjenom ZPDML naprosto ne postoje.

Iako pomorsko dobro pruža neslućene mogućnosti i prilike očigledno se ide na kozmetičke izmjene zakonodavstva pomorskog dobra bez jasnih ciljeva i vizije.

Umjesto zaključka

Otvorena i sporna pitanja pomorskog dobra u Obrascu prethodne procjene učinka propisa ocjenjujemo da su van svake životne realnosti. Prvenstveno se to odnosi na slojevita imovinskopravna pitanja kao i zaštitne i kontrolne mehanizme koji nisu uređeni više od četvrt stoljeća.

Obrazac procjene je istovremeno kontradiktoran i defetistički te je pristup složenoj problematici pomorskog dobra bez vizije i realnog cilja.

Upravo zato Prethodna procjena učinka ZPDML prema ocjeni Portala u suprotnosti je s nacionalnim interesima Republike Hrvatske na pomorskom dobru i nikako ne bi smjela predstavljati podlogu za izradu zakonskog prijedloga.

PORTAL POMORSKO DOBRO

Prilog: Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2022 g. s Obrascem prethodne procjene učinka propisa – Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu

PRILOG 2.

OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2022. GODINU

Stručni nositelj:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Redni broj

Naziv nacrta prijedloga zakona

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske

1.

Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta “ (PUP/ RM)“

I. tromjesečje

2.

Zakon o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu  “ (PUP/ RM) “

II. tromjesečje

3.

Zakon o izmjenama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu “ (PUP/ RM) “

II. tromjesečje

4.

Zakon o izmjenama Zakona o željeznici “( PUP/ RM)“

II. tromjesečje

5.

Zakon o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu “( PUP/ RM)“

II. tromjesečje

6.

Zakon o zračnom prometu “( PUP/ RM)“

III. tromjesečje

7.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

IV. tromjesečje

PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

1.

Zakon o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (NN 127/13)  “ (PUP/ RM) “

II. tromjesečje

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis: Oleg Butković, ministar

Datum: 16.09.2021. godine

    

 

Obrasci prethodne procjene

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

1.3.

Datum:

15. rujna 2021. godine

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Uprava pomorstva

Marijana Iviček, načelnica Sektora

marijana.ivicek@pomorstvo.hr

Tel. 01/6169-418

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

Da

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024.

Opis mjere:

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

 

 

            

Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19) u primjeni je osamnaest godina te usprkos činjenici da se kroz praksu pokazao kao uspješan, nakon detaljne analize utvrđeno je kako je neka pitanja potrebno drugačije regulirati, kako postoje određene nejasnoće glede nekih pitanja vezanih za sadržaj i primjenu Zakona.

Također, potrebno je usklađivanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji, između ostaloga uređuje koncesije na pomorskom dobru,  sa Zakonom o koncesijama.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/2003, 100/2004, 141/2006, 38/2009, 123/2011, 56/2016 i 98/19) stupio je na snagu 15. listopada 2003. godine. Tijekom svoje primjene, članak 87. Zakona brisan je odredbom članka 82. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 100/2004), izmjenama i dopunama Zakona iz 2006. godine dio otvorenih pitanja preciznije je definiran, izmjenama iz 2009. godine Zakon je usklađen sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 109/2007), Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4445/2008 i U-I-2231/2009 od 4. listopada 2011. godine ukinuti su stavak 2. i dio stavka 3. članka 118, izmjenama iz 2016. godine izmijenjena nadležnost za davanje koncesije u posebnim rezervatima,  a posljednjim izmjenama usklađen je s propisima koji uređuju sustav državne uprave (izmjene 98/19).

Potrebna je izrada novog nacrta prijedloga zakona kojim se uređuje pravni status pomorskog dobra, način utvrđivanja njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, upotreba i korištenje, razvrstaj morskih luka, lučka područja, osnivanje lučkih uprava, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, kao i bitna pitanja o redu u morskim lukama.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Zbog potrebe usklađivanja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o koncesijama koji uređuje sustav i politiku koncesija općenito potrebne su izmjene.

Osim toga, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je sada na snazi mijenjan je, odnosno dopunjavan, više od tri puta.

Sukladno članku 48. stavku 4. ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.

Sukladno navedenom, ispunjena su dva razloga za donošenje novog propisa.

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Izmjenom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama planira se ostvariti bolja zaštita pomorskog dobra ali ujedno i osigurati preduvjete za ulaganje u pomorsko dobro. Također, jedan od ciljeva je i stvaranje boljih preduvjeta povećanje konkurentnosti kako luka otvorenih za javni promet tako i luka posebne namjene. Nadalje, novim Zakonom želi se ubrzati postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra te usklađenje odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20).

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Otklanjanje poteškoća uočenih u primjeni pojedinih odredaba trenutno važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, usklađen sustav koncesioniranja na pomorskom dobru.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Neki ishodi bit će vidljivi odmah, neposredno nakon izglasavanja zakona u četvrtom kvartalu 2022. godine , dok će se neki ishodi postići donošenjem podzakonskih, provedbenih propisa na temelju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

1.donošenje novog Zakona

2. izmjene i dopune važećeg Zakona

Obrazloženje:

Zbog potrebe usklađivanja sa Zakonom o koncesijama nužno je normativno rješenje.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Nenormativna rješenja nisu pogodna zbog neusklađenosti odredaba s nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

Obrazloženje:

Osim neusklađenosti s krovnim propisom i europskim zakonodavstvom kojim su ređene koncesije, propis koji je stupio na snagu 2003. godine ne odgovara razini normiranosti koja je nužna za uređenje sustava luka i odredbi koje uređuju jedno od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Hrvatske.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Da

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Da

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama neće imati izravnih gospodarskih učinaka, budući da se način korištenja pomorskog dobra suštinski ne mijenja. Međutim, očekuje se ubrzavanje postupka koncesioniranja, zbog ubrzavanja postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra, no isto neće značajno utjecati na makroekonomske pokazatelje.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Da

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Usprkos promjenama u postupku davanja koncesije, s obzirom na zadržan suštinski način korištenja pomorskog dobra, novi zakon neće bitno utjecati na adresate istoga.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

     

mali

   

 

veliki

 

 

 

 

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama neće imati učinka na tržišno natjecanje, budući da se, kao i u važećem Zakonu sve koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, dodjeljuju temeljem provedenog javnog prikupljanja ponuda.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama neće imati učinka na tržišno natjecanje ni za koje adresate, budući da se, kao i u važećem Zakonu sve koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, dodjeljuju temeljem provedenog javnog prikupljanja ponuda.  

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

     

mali

   

 

veliki

 

 

 

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Da

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Kroz zoniranje obale i niže početne iznose nakade za koncesije na udaljenijim i manje razvijenim obalnim dijelovima želi se ojačati gospodarski rast istih područja i smanjiti iseljavanje otvaranjem novih radnih mjesta

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, u socijalnom smislu, jednako tretira adresate neovisno o veličini, ali moguće je da se pokažu, zbog zoniranja obale i nižih početnih iznosa naknade za manje razvijenim područjima, neznatni pozitivni učinci na mikro i male poduzetnike.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

     

mali

   

 

veliki

 

 

 

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Donošenje Zakona neće imati utjecaja na rad i tržište rada.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Donošenje Zakona neće imati učinke na adresate u pogledu rada i tržišta rada.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

     

mali

   

 

veliki

 

 

 

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Da

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Zakonom se uređuje i zaštita pomorskog dobra u cjelini, te obvezuje fizičke osobe i pravne osobe koje ga koriste na izradu studija utjecaja na okoliš.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Zakonom se uređuje zaštita pomorskog dobra u cjelini te obvezuje sve fizičke osobe i pravne osobe koje koriste pomorsko dobro na zaštitu i očuvanje pomorskog dobra – općeg dobra, stoga se očekuje neznatan učinak na mikro i male, kao i srednje i velike poduzetnike.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

     

mali

   

 

veliki

 

 

 

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama neće imati učinaka na ljudska prava.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama neće imati učinaka na ljudska prava niti u jednoj kategoriji adresata.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

     

mali

   

 

veliki

 

 

 

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

Ne

Obrazloženje:

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama neće se propisivati nikakvi novi administrativni troškovi niti naknade. Novim Zakonom će se urediti pravni status pomorskog dobra, način utvrđivanja njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, upotreba i korištenje, razvrstaj morskih luka, lučko područje, osnivanje lučkih uprava, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskim lukama. Za razliku od dosadašnjeg sustava, visina naknada regulirat će se Zakonom, a ne podzakonskim propisima donesenim na temelju Zakona.

 

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

Ne

Obrazloženje:

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama neće imati utjecaja na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije. Njime se uređuje se pravni status pomorskog dobra, način utvrđivanja njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, upotreba i korištenje, razvrstaj morskih luka, lučko područje, osnivanje lučkih uprava, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskim lukama.

 

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

Ne

Obrazloženje:

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama neće imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika niti će izazvati trošak prilagodbe zbog primjene propisa.

 

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

 

Ne

Obrazloženje:

Donošenje predmetnom Zakona neće imati učinke na mikro poduzetnike.

 

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama u postupku koncesioniranja sve poduzetnike gleda jednako u smislu da se s obzirom na veličinu poduzetnika ne daju nikakve prednosti ili pogodnosti. U odnosu na korištenje luka otvorenih za javni promet prednost korištenju operativne obale daje se javnom obalnom linijskom pomorskom prometu, no isto zbog javnog interesa povezivanja obale s otocima i otocima međusobno.

Zakonom propisani postupci su transparentni, otvoreni, okrenuti zdravom tržišnom natjecanju koje ne može pogodovati niti jednom gospodarskom subjektu.

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

 

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

 

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

Ne

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

Ne

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

Ne

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

Ne

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

Ne

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

Ne

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

Ne

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

Ne

9.

PRILOZI

 

Ne

  

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

Potpis: Oleg Butković, ministar

Datum: 15.09.2021. godine

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa (“Narodne novine”, broj 44/17)

 

Uputa: Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

       
Scroll to Top