Novi List od 22. svibnja 2012. prenosi izjave i komentar župana Vidoje Vujića pod naslovom “Zahtjevi za granice pomorskog dobra čekaju devet godina”.
Župan Vidoje Vujić i županijski pročelnik za pomorstvo Gerhard Lempl oštro su se obrušili na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u kojemu zahtjevi za utvrđivanje granice pomorskog dobra u prosjeku čekaju na odobrenje devet godina.
Iako su najavili sastanak s novim ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem u Rijeci već za idući tjedan, gdje bi se ovi problemi trebali riješiti, kazali su da neki zahtjevi u Ministarstvu stoje neriješeno od prve polovice prošlog desetljeća, a upravo je naknada od gospodarskog korištenja pomorskog dobra jedan od važnijih izvornih prihoda Županije, i to namjenski prihod koji se uvijek vraća u isti sektor-obnovu i gradnju županijskih luka i obale.
Godišnje se na taj način uprihoduje oko 9 milijuna kuna.
PGŽ ima ukupno 84 aktivne koncesije. No mi smo nezadovoljni tim brojem, trebalo bi ih biti puno više, a eto u Ministarstvu na odobrenju čeka još 28 zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra, uglavnom na otocima – rekao je Vujić, koji rješenje vidi u dislociranju toga Povjerenstva u Rijeku. To je tijelo s premalim brojem ljudi, trebalo bi ih preseliti tu u Rijeku i ekipirati, jer ćemo inače svi zajedno nastaviti trpjeti štetu kazao je Vujić.
Komentar portala
Ne može se osporiti činjenica da se granice pomorskog dobra u upravnom postupku u kojem sudjeluju županijska povjerenstva za granice i Povjerenstvo za granice Ministarstva donose godinama. To saznanje je porazno i na koncu pokazuje svu nemoć u organizacijskom i operativnom smislu cjelovitog sustava upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom Republike Hrvatske.
Određivanje i izradu prijedloga granice pomorskog dobra i njezinu provedbu postojeći Zakon o pomorskom dobru definira kao izvanredno upravljanje. Posve je nejasno takvo stajalište zakonodavaca. Smatramo da postupak određivanja granica pomorskog dobra u svakom slučaju spada u redovno upravljanje.
Cjeloviti sustav određivanja granica pomorskog dobra istovremeno prati kadrovska neekipiranost nadležne uprave Ministarstva.
Nažalost čak i veća državna administracija sa odgovarajućim stručnim službama ne bi se mogla nositi sa postojećim problemima.
Određivanje granice pomorskog dobra nije sama sebi svrha. Određivanje i evidentiranje granica pomorskog dobra prvenstveno je u funkciji zaštite i održivog gospodarskog razvoja morske obale. More je međutim po samom Zakonu ex lege pomorsko dobro te je zapravo vanjska granica teritorijalnog mora Republike Hrvatske granica pomorskog dobra.
Postavlja se pitanje koji je zapravo uzrok takvom stanju?
Bez jasno definiranih ciljeva, jasnih mehanizama upravljanja i zaštite pomorskog dobra, precizno utvrđenih nadležnosti u postupku određivanja i evidentiranja pomorskog dobra i donošenja koncesije, te bez razrješavanje imovinskopravnih pitanja teško možemo računati na ozbiljni iskorak iz pravnog i stvarnog nereda na pomorskom dobru uključujući i određivanje granice pomorskog dobra.
Upravo zato pitanje granica pomorskog dobra nije moguće razriješiti i urediti odvojeno od cjelovite problematike pomorskog dobra.
Republika Hrvatska mora propisati jasni pravni okvir koji će omogućiti da se slojeviti i složeni, a međusobno povezani problemi pomorskog dobra konačno sustavno urede novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.
Ako u tome ne uspijemo i dalje ćemo decenijama voditi postupak određivanja granica pomorskog dobra, te nećemo biti u mogućnosti taj najvredniji prirodni gospodarski resurs staviti u cjelovitu razvojnu funkciju.
Iskreno se nadamo da će novi Zakon o pomorskom dobru među brojnim ostalim pitanjima konačno uspjeti riješiti i pitanje efikasnog i primjerenog određivanja granica pomorskog dobra.
Urednik portala